Stalni postav

Realizacija Stalnog postava planirana je u novoj zgradi Muzeja Cvelferije koja bi trebala biti izgrađena u samome centru naselja Drenovci. Stalni postav će pratiti kontinuitet razvoja područja današnje Cvelferije u županjskoj Posavini koja obuhvaća devet naselja (Drenovci, Đurići, Gunja, Posavski Podgajci, Račinovci, Rajevo Selo, Soljani, Strošinci, Vrbanja). Koncepcija Stalnog postava je zamišljena kao ulica koja prati prve početke života na ovom području od prapovijesti - kamenog i metalnog doba, zatim stari, srednji i novi vijek pri čemu će se istaknuti ustrojavanje Vojne Krajine koja se odrazila identitet ovog područja koje i naziv nosi iz toga razdoblja. S namjerom što bolje obrane od Turaka, još u 15. stoljeću javljaju se počeci ustrojavanja Vojne krajine. Postavom bi se pratio kontinuitet naseljenosti ovog područja počevši sa poslijeturskim razdobljem, to jest krajem 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća kada počinju i veća naseljavanja te ušoravanje sela. Do ušoravanja sela život se odvijao u raštrkanim zaseocima, koja kasnije premještanjem stanovništva u selo ipak opstaju te se još intenzivnije počinju graditi i koriste se kao stanovi. U vremenu Vojne krajine potiče se razvoj sela, grade se ceste, razvija trgovina i obrtništvo, a prvi obrtnici bili su stranci (Mađari, Nijemci i Slovaci). Ukidanjem Vojne krajine, ovo se područje priključuje Banskoj Hrvatskoj. Promjenom vlasništva šuma dolazi do razvoja drvno-prerađivačke industrije koju predvode većinom stranci – Francuzi i Englezi. Domicilno stanovništvo u ovu proizvodnju je uključeno kroz kirijašenje (prijevoz trupaca do željezničkih i plovnih puteva) što dovodi do bogaćenja i promjene načina života u smislu okretanja ka građanskom stilu što je posebice na fotografijama vidljivo kroz odijevanje, odnosno modu jer se već krajem 19. stoljeća počinje napuštati tradicijsko ruho i zamjenjuje se onim civilnim, građanskim. Druga promjena koja dovodi do raslojavanja društva bilo je ukidanje obiteljskih zadruga. Kroz razdoblja Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i Domovinskog rata ovo područje nije imalo većih posljedica, osim promjena u strukturi stanovništva nakon Drugog svjetskog rata. Posljednjih godina Cvelferiju, kao i ostali dio Slavonije, pa i Hrvatske, zahvatio je val iseljavanja koji je posljedica loše gospodarske situacije i nemogućnosti zapošljavanja, a trend iseljavanja je zbog poplava 2014. godine još učestaliji.